Međunarodna biciklistička Trka kroz Srbiju Ford, vozi se ove godine po 63. put od 10. do 13. oktobra.


Na Trci koja će imati tri etape Sombor – Novi Sad , Novi Sad- Zrenjanin, Zrenjanin – Požarevac,

trka kroz srbiju ford

učestvovaće vozači iz 21 zemlje i ekipe iz Srbije Francuske, Velike Britanije, Holandije, Italije, Švedske, Švajcarske, Slovenije, Irske, Austrije, Grčke, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Poljske, Ukrajine, Slovačke, Novog Zelanda, Eritreje, BiH.
Na trci će učestvovati i BK Metalac iz Kraljeva.

Svečano otvaranje Trke je u Somboru 10. oktobra u 17,30 (Trg cara Uroša ispred zgrade Županije)

Prva etapa Trke kroz Srbiju Ford

Sombor – Novi Sad, 11. oktobar. Start 12.00


Trka kroz Srbiju je jedna od sportskih manifestacija sa najdužom tradicijom u Srbiji. Prva je vožena 1939. godine , a pokrovitelj Kralj Petar Drugi je pobedniku Augustu Prosineku iz Slovenije uručio pehar od čistog zlata.

Druga etapa Trka kroz Srbiju Ford

Novi Sad – Zrenjanin12. oktobar, Start u 12,00

Treća etapa Tour de Serbie Ford

Zrenjanin – Požarevac 13. oktobra Start u 10,00

trka kroz srbiju ford

Najuspešniji vozač u istoriji Trke kroz Srbiju je naš legendarni biciklista Mikoš Rnjaković sa četiri pobede.

Tri pobede imao je Drago Frelih, dok su po dva puta slavili Radoš i Rajko Čubrić, Ivan Stević, Aleksandar Nikačević, Saša Gajičić i Jože Valenčič.

Poslednju pobedu Srbiji na našoj najvećoj trci doneo je Ivan Stević 2013. godine.

Iz istorije

Biciklistički sport spada u najstarije sportske discipline na ovim prostorima, jer je “Prvo srpsko velosipedsko (biciklističko) društvo“ osnovano još 1884. u Beogradu.

logo-psvd

Organizovano bavljenje sportom, pre velosipedista, beleže još samo gimnastika i borenje, jer je 1857. u Beogradu osnovano “Prvo srpsko društvo za gimnastiku i borenje Steve Todorovića“ i streljaštvo, pošto je “Savez streljačkih družina Kraljevine Srbije“ osnovan 1877. u Beogradu.

Posle velosipedista, organizovali su se i ljubitelji konjičkog sporta, “Prvo kolo jahača knez Mihailo“ osnovano je u Šapcu 1888., “Prvo veslačko – plivačko društvo“osnovano je 1896. u Beogradu, a prva mačevalačka organizacija “Borilačko društvo srpski mač“ je osnovana 1897. takođe u Beogradu.

 “Prvo srpsko velosipedsko društvo”

Na inicijativu nekoliko uglednih građana Beograda 23. decembra 1884. osnovano je “Prvo srpsko velosipedsko društvo”, a prvi predsednik bio je Milorad Terzibašić. Prvi potpredsednik bio je Mihailo Jovanović, a blagajnik Petar Trpković. Imalo je 20 članova, jer je u to vreme bicikl (velosiped) bio dosta skup. Među osnivačima bio je i dr Đorđe Nešić, kasnije akademik i profesor univerziteta, koji je za vreme studija medicine u Moskvi, Parizu i Beču zavoleo biciklizam. Važio je za jednog od najboljih srpskih biciklista tog doba, 1896. je pobedio na Prvenstvu Rusije, a iste godine u Liježu pobedio je tadašnjeg svetskog prvaka Nemca Lera.

Popularnost biciklizma je, međutim, rasla i već u prvoj godini postojanja, 1885. “Prvo srpsko velosipedsko društvo“ postalo je član međunarodne organizacije Cyclist Touring Club (Sajklist turing klub) sa sedištem u Londonu. Bilo je ovo veoma značajno, jer je ova organizacija okupljala 23.000 članova – velosipedista iz 36 najrazvijenijih zemalja sveta. Glavni zastupnik Sajklist turing kluba za Srbiju bio je Milorad Terzibašić, članovi su bili Petar Kiki, Pera Trpković. Đorđe N. Rašić, Hugo Tihi, Dragutin Ž. Đorđević, Svetozar Radosavljević i Pavle Mijatović. Kako je zapisano “cilj je širenje velosipedskog sporta i grupiranje svih velosipedista u jednu moćnu i snažnu uniju“.

Štampan Velosipedski list

Ubrzo su velisopedisti iz Beograda počeli da voze i na medjunarodim trkama. Već 1887. Beograđani su učestvovali na trkama u Novom Sadu sa vozačima iz Subotice i Budimpešte. Iste godne štampan je i „Velisopedski list“ koji je bio preteča sportske štampe u Srbiji. Industrijalac Đorđe Vajfert 1887. poklonio je velisopedistima zemljište za izgradnju biciklističke piste (velodroma) i nalazila se na mestu gde je danas Dom vojske Srbije  na Trgu Republike.  Takodje, 1887. se prvi put u Beogradu pojavio bicikl sa istim prednjim i zadnjim točkom. Do tada, vozilo se na biciklima koji su imali veliki prednji  točak prečnika 1,5 metara i mali zadnji prečnika 37,5 santimetra.

Prva trka u Beogradu

milorad-terzibasic

Prva trka organizovana je u Begradu 1. juna 1896. na stazi Beograd – Topčider i nazad. Vozili su vojnici i gradjani posebno, prvi pobednici bili su vojnik Dragan Rajković i građanin Svetislav Savić. Prvi Šampionat Srbije organizovan je 5. oktobra 1897. na stazi Beograd – Smederevo – Beograd  a pobedio je Đorđe Popara. Treće mesto zauzeo je osnivač i urednik lista Politika Vladislav Ribnikar.

Posle Prvog svetskog rata, aktivnost biciklista obnovljena je tek 1929. kada su u Beogradu formirane sekcije u sportskim društvima Balkan, Dušanovac, AMK Beograd… ali i prvi samostalni biciklistički klub – Avala, koji postoji i danas. Avala je 1929. organizovala i prvo zvanično Prvenstvo Beograda i pobedio je Đorđe Drljačić. Biciklizam se širio, 1939. i 1940. održane su prve dve trke „Kroz Srbiju“ a to je uticalo, uz stalo povećanje broja trka organizovanih i u unutrašnoosti da se 18. decembra 1939. osnuje Srpski biciklistički savez koji je imao 33 kluba na teritoriji Srbije i Vojvidine.

Izvor: Bss.rs