– Dobit pre oporezivanja dostigla je 212 miliona dolara.
Budimpešta. – MOL Grupa je danas objavila svoje finansijske rezultate za prvi kvartal 2026. godine. Grupa je objavila dobit pre oporezivanja od 212 miliona dolara, a pozitivan uticaj viših cena ugljovodonika ublažen je volatilnošću snabdevanja sirovom naftom i negativnim uticajem regulacije cena. Ključni događaj ovog kvartala bilo je puštanje u rad Ininog postrojenja za preradu teških ostataka u Rijeci, vrednog 700 miliona evra.
Komentarišući rezultate, predsednik i izvršni direktor MOL Grupe, Zsolt Hernadi, rekao je: “Geopolitičke neizvesnosti, izazovi bezbednosti snabdevanja i vladine intervencije koje su obeležile proteklu godinu dodatno su se intenzivirale u prvom kvartalu. Sukob u Iranu, prekid gasovoda Družba i regulatorna ograničenja cena širom regiona testirali su našu otpornost.
Uzimajući sve ovo u obzir, izuzetno sam ponosan na rezultate MOL Grupe i činjenicu da smo, uprkos svim izazovima, zaključili snažan kvartal. To je prvenstveno zbog našeg internog učinka i otpornog i integrisanog poslovnog modela. Veliko je dostignuće da ne moramo da menjamo finansijske smernice za ovu godinu i da smo na pravom putu da ostvarimo sve ciljeve.
Pored toga, drago mi je što smo uspeli da obezbedimo bezbednost snabdevanja u regionu čak i tokom izuzetno dugog i neviđenog prekida naftovoda Družba. To je rezultat strategije diverzifikacije koju smo najavili pre deset godina, u okviru koje ulažemo 500 miliona dolara u razvoj Južne rute snabdevanja. Nastavljajući ove investicije i ulaganjem dodatnih 180 miliona dolara u cjevovodne veze sa rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj, osigurat ćemo potpunu fleksibilnost rafinerijskog sistema i viši nivo integracije. To će nam omogućiti da donesemo najbolje moguće odluke kada je u pitanju snabdevanje sirovom naftom i derivatima.
Naš cilj je oduvek bio da izgradimo ekosistem bezbednosti snabdevanja u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, gde će sinergija između rafinerija i energetske infrastrukture biti maksimalna. Nedavno pušteno u rad postrojenje za preradu teških ostataka u Rijeci, najveća investicija u istoriji naše hrvatske kompanije INA, kao i namera da preuzmemo NIS, najbolji su primeri za to: dugoročno smo posvećeni regionu i preuzimamo odgovornost za svaku zemlju u kojoj poslujemo.”
Delatnost Istraživanja i proizvodnje (Upstream) imalaje rast u prvom kvartalu 2026. godine, podržan povoljnim okruženjem cena sirove nafte i prirodnog gasa. Proizvodnja je smanjena na 95,5 hiljada barela dnevno (bpd) na kvartalnom nivou, ali je ostala u okviru smernica za upravljanje od 95 do 97 mboepd, uprkos izgubljenom obimu proizvodnje zbog sukoba u Iranu. Privremeni pad proizvodnje u Mađarskoj i Azerbejdžanu, kao i obustava proizvodnje u regionu Kurdistan u Iraku, doprineli su smanjenju proizvodnje. To je delimično nadoknađeno ukidanjem ograničenja proizvodnje u Pakistanu i višim nivoom proizvodnje u Kazahstanu. Kvartal je dodatno obeležen otkrićem gasa na bušotini Bilitang 1 u Pakistanu, gde je MOL operater projekta (sa 8% udela), proširenjem kopnenog portfolija u Hrvatskoj i sticanjem dozvole za istraživanje na moru u Libiji, nakon što je MOL Grupa ušla na lokalno tržište kroz zajedničko ulaganje sa Repsolom i TPAO u oblasti istraživanja u Sredozemnom moru.
Rezultati Rafinerijskog poslovanja (Downstream) značajno su se smanjili u odnosu na prethodnu godinu pod pritiskom manjih količina i marži. Što se tiče prerade, obim prerađenog materijala bio je znatno manji u prvom kvartalu 2026. godine nakon požara u Dunavskoj rafineriji u oktobru 2025. godine, dok su dodatni operativni izazovi nastali zbog problema sa snabdevanjem sirovom naftom, uključujući prekid naftovoda Družba 27. januara. U skladu sa manjim količinama prerade sirove nafte, prodaja derivata je takođe opala. Važna prekretnica bila je puštanje u rad postrojenja za preradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka 10. marta. Investicija vredna 700 miliona evra jedna je od najvećih industrijskih investicija u istoriji Hrvatske. Rezultati petrohemijskog poslovanja ostali su negativni zbog ograničene dostupnosti sirovina i niskih petrohemijskih marži.
Rezultati potrošačkih usluga (Consumer Services) bili su vođeni pozitivnim efektom slabljenja američkog dolara i organskim rastom segmenta bez goriva. Istovremeno, marže goriva bile su niže nego prošle godine zbog regulatornih ograničenja cena nametnutih u martu na većini tržišta. Segment bez goriva ostvario je rast od oko 5 odsto, kako u prodaji, tako i u marži, zahvaljujući organskom rastu i širenju brenda Fresh Corner.
Usluge kružne ekonomije (Circular Economy Services) ostvarile su pozitivne rezultate, pre svega zbog sezonskih faktora, jer su troškovi kvartalno pali zbog manjih količina prikupljenog otpada. Aktivnosti povratnog pakovanja kroz DRS sistem ostale su na nivou prethodnog kvartala.
Gasni biznis (Gas Midstream) je bio bolji na godišnjem nivou zahvaljujući povećanoj potražnji za regionalnim transportnim uslugama i povoljnim efektima deviznog kursa, koji su više nego nadoknadili negativne efekte negativnih makroekonomskih faktora.
